Lorem ipsum

read more

Biskupija Crkvina

Biskupija je bila jedno od najznačajnijih središta srednjovjekovne hrvatske države u razdoblju od 9. do 11. stoljeća. Danas je to selo s još uvijek vidljivim ostacima crkve sv. Marije, koja je dio arhitektonskog kompleksa na arheološkom lokalitetu Crkvina.

  • Ličnosti

Ličnosti

Knez Borna

Knez Borna prvi je hrvatski knez poznat po imenu, a spominje se u pisanim izvorima (Vita Hludovici Imperatoris, 818.; Annales regni Francorum, 819.; Annales Sithienses, 821.). Kao franački vazal sudjelovao je u gušenju pobune panonskoga kneza Ljudevita. Osobno je posjetio dvor Ludovika Pobožnog u Aachenu 820. godine zbog konzultacija u vezi vojnih akcija protiv Ljudevita. Pokopan je uz crkvu sv. Marije u Biskupiji u sarkofagu načinjenom od rimskih spolija, ali s urezanim kršćanskim križem na poklopcu. Uz kosturne ostatke kneza pronađene su luksuzne pozlaćene ranokarolinške ostruge i zlatni bizantski novac. Sl. 29

Sl. 29: Lujo Marun uz takozvani Bornin sarkofag i sadržaj iz sarkofaga. Izvor: arhiv MHAS

Sl. 29: Lujo Marun uz takozvani Bornin sarkofag i sadržaj iz sarkofaga. Izvor: arhiv MHAS

Knez Branimir

Knez Branimir vladao je Hrvatskom od kraja 870-tih do ranih 890-tih. Postao je knezom nakon što je svrgnuo s vlasti Trpimirovog sina kneza Zdeslava. Budući da je Zdeslav bio štićenik bizantskog cara, Branimir je zamolio papu da potvrdi njegovu poziciju na hrvatskome tronu. Papa Ivan VIII odgovorio je pismom u kojem Branimira oslovljava kao „dragog sina“ te je izrekao svoj blagoslov nad njegovom vlašću. Naime, u vrijeme napetih odnosa između pape i carigradskog patrijarha Focija, papi je odgovarao saveznik u zaleđu bizantskih gradova u Dalmaciji. Pored toga, Branimir je od svoga prethodnika naslijedio prilično izdašan prihod jer je bizantski car u vrijeme kneza Zdeslava odredio da dalmatinski gradovi plaćaju porez hrvatskom knezu. Branimirovo bogatstvo ostavilo je trag u umjetničkoj produkciji budući da postoje brojni nalazi i ostaci crkava i skulpture koji su datirani u njegovo vrijeme (Sv. Cecilija u Biskupiji, Sv. Spas na vrelu Cetine, crkva u Biogradu, nalazi skulpture u Šopotu, Muću, Koljanima itd.) Sl. 30

Sl. 30: Spomenik knezu Branimiru u Ninu, rad Josipa Poljana. Izvor: www.croatia.hrr

Sl. 30: Spomenik knezu Branimiru u Ninu, rad Josipa Poljana. Izvor: www.croatia.hrr

Majstor koljanskog pluteja

Majstor koljanskog pluteja bio je skulptor iz vremena vladavine kneza Branimira, koji je izradio dijelove kamene opreme u crkvi sv. Marije na Crkvini i u crkvi u obližnjim Koljanima. Njegova djela su među najboljim primjerima ranosrednjovjekovne skulpture na području Hrvatske. Lokaliteti na kojima je djelovao vjerojatno su nastajali prema narudžbama vladajućih obitelji, čiji su članovi bili pokapani uz crkvu sv. Marije na Crkvini. Karakteristično je njegovo ispunjavanje velikih ploha geometrijskim ornamentima pri čemu motive koristi vrlo slobodno te je svojom inventivnošću unio živost u inače suhoparne i stroge geometrijske uzorke koji su se nametali kao šablona. Time je efekte horror vacui, kao jedne od temeljnih karakteristika toga vremena, iskoristio do maksimuma. Sl. 31

Sl. 31: Oltarna pregrada iz Koljana, vapnenac, 455x320cm. Foto: Z. Alajbeg

Sl. 31: Oltarna pregrada iz Koljana, vapnenac, 455x320cm. Foto: Z. Alajbeg

Kralj Zvonimir

Prije nego je okrunjen za kralja, Zvonimir je vladao kao ban Slavonije, regije između Save i Drave koja je postala dijelom Hrvatskog Kraljevstva tijekom 10. st. Bio je oženjen mađarskom princezom Jelenom (Ilona, Helena). U sukobima između pape Grgura VII i njemačkog cara Henrika IV, kralj Zvonimir je prisegao vjernost papi. Bio je posljednji značajan vladar Hrvatskog Kraljevstva. Prema legendi, kao saveznik pape sazvao je sabor u Kosovu kako bi skupio vojsku za križarski rat, no hrvatsko je plemstvo odbilo ratovati izvan Hrvatske te je u sukobu kralj bio ubijen. Na samrti je navodno prokleo Hrvate na gubitak države slijedećih tisuću godina. Međutim, povjesničari se uglavnom slažu da je Zvonimir ipak umro u starosti prirodnom smrću, ostavivši prijestolje bez nasljednika. Te je okolnosti iskoristio Zvonimirov šurjak, ugarski kralj Ladislav, tvrdeći da ima pravo na prijestolje nakon što mu je Zvonimirova udovica (Ladislavova sestra Jelena) ponudila krunu. Sl. 32

Sl. 32: Prikaz vladara na prijestolju; reljef se danas nalazi u krstionici splitske katedrale; mramor; 87x57x12cm. Izvor: arhiv MHAS

Sl. 32: Prikaz vladara na prijestolju; reljef se danas nalazi u krstionici splitske katedrale; mramor; 87x57x12cm. Izvor: arhiv MHAS

Lujo Marun

Lujo Marun bio je prvi istraživač lokaliteta Crkvina. Pripadao je franjevačkom redu, a zbog svog interesa za srednjovjekovne spomenike imenovan je župnikom u Kninu. Unatoč amaterskom karakteru tih prvih iskopavanja silnim angažmanom i upornošću upozorio je tadašnju hrvatsku, ali i europsku javnost na značaj lokaliteta (nalazi ranokarolinškog oružja i konjaničke opreme konzervirani su u Mainzu). Nastojeći osigurati financijska sredstva za nastavak arheoloških iskopavanja bavio se rudarstvom i trgovinom što je franjevcima zbog zavjeta siromaštva bilo zabranjeno i zbog toga je na kraju morao napustiti franjevački red. Međutim, nikad nije prestao nositi habit u kojem je jašući na konju dolazio u Biskupiju. Sl. 33

Sl. 33: Lujo Marun. Izvor: MHAS dokumentacija

Sl. 33: Lujo Marun. Izvor: MHAS dokumentacija